Novo vrijeme, novi izvori i ishodi, nove metode, novi kurikuli…, neki novi klinci…, ali bez knjige u ruci ničeg novog nema!

Da osnaženom rječničkom bazom i njezinim pravilnim zapisom oplemenjujemo sebe i društvo, vrijeme i svijet u kojem živimo uz zanimljivu su referentnu građu uvidjeli i najmlađi naši strojari.

Radom u skupinama u tiskanim su oblicima ponuđenih im rječnika tražili objašnjenja manje poznatih hrvatskih riječi, značenja pojmova stranog porijekla, prijevode poznatih engleskih riječi na njemački jezik i obrnuto, pravilno napisane hrvatske riječi u kojima najčešće uočavamo pogreške… Listajući jednojezične rječnike hrvatskog jezika i enciklopedijski rječnik, dvojezične rječnike hrvatskog i engleskog, odnosno njemačkog te englesko-njemačkog, tražeći zadane izraze u Hrvatskom pravopisu…, uočili su važnost bogaćenja vlastitog rječničkog fonda.

U okružju školske knjižnice uz konkretne su primjere ponovili nastavne sadržaje vezane uz riječ, leksem, leksik, leksikologiju i leksikografiju, usvojene na satima Hrvatskog jezika. Svoj su rječnik obogatili nekim novim izrazima i spoznali njihove definicije i odrednice te uvidjeli da čovjek bogata rječnika „odaje dojam čitajuće osobe“ i biva „upućen u svaku temu“ koja mu se tijekom života otvara u bilo kojoj sferi njegova djelovanja.

Ozbiljnim su pristupom izradi postavljenog im zadatka naši strojarski računalni tehničari iz 1. ST razrednog odjela osvijestili poruke nedavno odslušanog isječka razgovora s književnikom Miljenkom Jergovićem i potvrdili da uočavanjem, poimanjem i učenjem novih riječi nikad neće biti dio miljea koji karakterizira „siromaštvo govornog (i pisanog) rječnika“. (kp)