Povodom MJESECA HRVATSKE KNJIGE zavirili smo u svijet znanosti i čitanja očima naših profesora struke i STEM područja.
Što povezuje knjige, znatiželju, znanstveno razmišljanje i odabir zanimanja?

Svoja razmišljanja prvi je s nama podijelio PERICA HAJDAROVIĆ, prof.

Moje ime je Perica Hajdarović, završio sam Tehničku školu Čakovec 2010 godine, a potom Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Od 2015. godine zaposlen sam u Tehničkoj školi Čakovec kao nastavnik strojarske grupe predmeta dok od 2017. godine obnašam i dužnost općinskog načelnika Općine Podturen. Iako su obrazovanje, strojarstvo i rad u lokalnoj zajednici važan dio mog profesionalnog života, moji interesi daleko nadilaze ta područja. Smatram se znatiželjnom osobom koja voli istraživati, učiti i neprestano raditi na vlastitom razvoju. Posljednjih godina posebno me zanimaju financije I financijska pismenost, osobni razvoj te područje zdravlja i kvalitetnog načina života. Vjerujem da čovjek nikada ne bi trebao prestati učiti, bez obzira na godine, obrazovanje ili profesionalni položaj. Upravo zato nastojim uvijek biti otvoren prema novim idejama, tehnologijama i različitim pogledima na svijet.

Znanost vs. Književnost: Kada ljudi pomisle na tehničku školu, obično misle na nacrte, kodove i radionice, a ne na knjige. Kako vi gledate na tu vezu? Može li se biti dobar inženjer, profesor struke, profesor STEM područja… bez čitanja?

Istina je da se tehničko obrazovanje najčešće povezuje s praktičnim radom, strojevima, tehničkim crtežima i suvremenim tehnologijama. Međutim, smatram da kvalitetna tehnička struka ne može postojati bez kvalitetne stručne literature i kontinuiranog usvajanja novih znanja. Primjerice u strojarstvu su nezaobilazni izvori znanja Strojarski priručnik, Deckerovi Elementi strojeva i brojna druga stručna izdanja koja sadrže važne podatke, metode proračuna i tehnička rješenja. Iza svakog kvalitetno projektiranog stroja ili tehničkog sustava stoje znanje, istraživanje i razumijevanje teorijskih osnova. Praksa i teorija jednostavno moraju ići ruku pod ruku. Osobno smatram da je čitanje iznimno važno za svakog inženjera, a posebno za nastavnika. Tijekom studiranja, ali i kroz dosadašnji rad u školi mnogo sam vremena posvetio proučavanju stručne literature i praćenju novih tehnologija. Tehnologija se danas razvija iznimno brzo i ono što smo učili prije deset ili petnaest godina ne mora biti dovoljno za izazove današnjice. Također volim čitati i knjige iz područja financija, osobnog razvoja, psihologije uspjeha i motivacije. Takva literatura pomaže mi proširiti vidike i razvijati drugačije načine razmišljanja. Svojim učenicima nastojim prenijeti poruku da završetkom škole ne završava obrazovanje.

Inspiracija: U 2026. godini obilježavamo važne obljetnice povezane s hrvatskom znanstvenom baštinom: Marina Getaldića (400. obljetnica smrti), Vladimira Preloga (120. obljetnica rođenja), Leopolda Ružičke (50. obljetnica smrti) i Nikole Tesle (170. obljetnica rođenja). Postoji li neka knjiga ili priča o navedenim znanstvenicima koja je vas osobno inspirirala da se počnete baviti ovim zanimanjem?

Ne mogu izdvojiti jednu konkretnu knjigu ili priču o navedenim znanstvenicima koja je presudno utjecala na moj odabir zanimanja. Moje zanimanje za tehniku i strojarstvo razvijalo se tijekom djetinjstva, radeći s ocem na popravcima bicikala i popravljajući sve po kući. Ipak, kada govorimo o velikim znanstvenicima istaknuo bih Nikolu Teslu. Tesla je izvrstan primjer čovjeka koji je imao hrabrosti razmišljati izvan tadašnjih okvira i vjerovati u ideje koje su mnogima u njegovo vrijeme djelovale gotovo nezamislivo. Smatram da je upravo to jedna od najvažnijih poruka koju možemo prenijeti mladim generacijama, a to je da se ne boje postavljati pitanja, istraživati i razmišljati drugačije.

Znanstvena fantastika: Čitate li znanstvenu fantastiku (SF)? Koje tehnologije iz starih SF romana ili filmova danas stvarno koristimo u našim školskim praktikumima, u nastavi?

Moram priznati da znanstvena fantastika nije žanr koji najčešće biram za čitanje, ali su mi oduvijek zanimljive ideje i vizije budućnosti koje se pojavljuju u znanstvenofantastičnim knjigama i filmovima. Posebno je fascinantno koliko je tehnologija koje su se prije nekoliko desetljeća činile gotovo nemogućima danas postale dio naše svakodnevice pa tako i obrazovanja. Uzmimo za primjer robotiku i automatizaciju. Nekada su roboti koji samostalno obavljaju složene zadatke bili gotovo isključivo dio znanstvenofantastičnih priča. Danas su industrijski roboti sastavni dio suvremenih proizvodnih procesa, a učenici tehničkih škola imaju priliku upoznavati osnove robotike, programiranja i automatiziranih sustava. Slična je situacija i s CNC tehnologijom. Danas možemo izraditi složeni 3D model na računalu, pripremiti program i omogućiti stroju da s velikom preciznošću izradi određeni proizvod. Ono što je nekada zahtijevalo mnogo ručnog rada danas se može realizirati uz pomoć računalno upravljanih strojeva, a da ne govorim koliko se sve brzo razvija s razvojem umjetne inteligencije. Doslovno, razvija se program kojemu ćeš moći upisati što želiš da modelira umjesto čovjeka. Ideja da će strojevi jednog dana moći razmišljati, učiti i obavljati poslove koje su tradicionalno radili ljudi dugo je bila tema znanstvene fantastike. Danas umjetna inteligencija već mijenja način na koji učimo, radimo i rješavamo probleme. Iako se postavlja pitanje hoće li strojevi u budućnosti zamijeniti ljude, osobno smatram da tehnologiju ne trebamo promatrati isključivo kao prijetnju nego prije svega kao priliku.

Pitanje za kraj: Koju biste znanstveno-popularnu knjigu preporučili našim učenicima koji žele znati više, a da nije klasični udžbenik pun teških formula?

Iako nije riječ o klasičnoj znanstveno-popularnoj knjizi iz područja tehnike ili prirodnih znanosti, učenicima bih svakako preporučio knjigu „Atomske navike“ autora Jamesa Cleara. Smatram da je to jedna od onih knjiga koje mogu biti iznimno korisne mladim ljudima bez obzira na to kojim se zanimanjem planiraju baviti. Knjiga govori o tome kako male, naizgled nevažne svakodnevne navike s vremenom mogu dovesti do velikih promjena i značajnih rezultata. Posebno mi se sviđa njezina poruka da uspjeh nije nužno rezultat jednog velikog koraka nego niza malih, dosljednih aktivnosti koje ponavljamo iz dana u dan.